Nakon samo godinu od ukidanja naknada za rad u radnim grupama i tijelima lokalnih samouprava, izmjenama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru ta primanja su vraćena, potvrđeno je za „Dan” iz Ministarstva finansija. U okviru mjera štednje, zarade funkcionerima smanjene su za devet odsto, a sada je predloženo umanjenje za još šest odsto. Ipak, vraćanje naknada za radne grupe u suštini anulira umanjenje plata funkcionerima.
Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koji je na snagu stupio 16. marta 2016. godine, naknade za rad u radnim grupama i tijelima su ukinute, a zarade funkcionerima povećane i do 1.000 eura. Ostalim zaposlenima u javnom sektoru plate su porasle do 50 eura. Ipak, izmjenama zakona koje se primjenjuju od 31. marta ove godine naknade za radna tijela su vraćene i isplaćuju se uz saglasnost finansijskog resora. Iznosi naknada se kreću u rasponu od 100 do 500 eura, u zavisnosti o kom radnom tijelu je riječ.
Početkom godine funkcionerima su smanjene plate za devet odsto. Tako je predsjedniku države Filipu Vujanoviću zarada umanjena za oko 195 eura, premijeru Dušku Markoviću 174, a ministrima oko 150 eura. Predsjedniku Skupštine Ivanu Brajoviću plata je smanjena za 170 eura, njegovim savjetnicima 107, a potpredsjednicima oko 140 eura. Poslanicima su plate umanjene za oko 140 eura. Ukoliko Skupština usvoji predlog Vlade, najvišim funkcionerima zarade će sada biti umanjene za oko 110 eura.
– Članom 26 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koji je u primjeni od 31. marta 2017. godine, propisano je da se, pored naknade za rad u ispitnim komisijama, zaposlenom u javnom sektoru može isplatiti i naknada za rad u komisijama, u savjetima ustanovljenim posebnim zakonom, odnosno odlukom organa lokalne samouprave, u komisijama obrazovanim za realizaciju projekata od državnog interesa, kao i u komisijama i drugim radnim tijelima koja se ne finansiraju iz budžeta Crne Gore, odnosno budžeta lokalne samouprave. Navedene naknade mogu se isplatiti, uz saglasnost Vlade, odnosno organa lokalne samouprave, po prethodno pribavljenoj potvrdi o raspoloživim sredstvima od strane Ministarstva finansija, odnosno nadležnog organa lokalne uprave za poslove finansija – objašnjavaju u Ministarstvu finansija.
U tom resoru kažu da navedena odredba nema retroaktivnu primjenu i primjenjuje se od 31. marta 2017. godine, tako da se primanja neće vraćati.
– Naknadu će dobijati samo članovi radnih komisija i savjeta koji su predviđeni članom 26, uz uslov da ima raspoloživih sredstava u budžetu i da postoji saglasnost Vlade – kažu u ministarstvu.
Članom 26 zakona definiše se da u druge naknade spadaju primanja za „članstvo u komisiji, savjetu i radnom tijelu, koje obrazuje državni organ, organ državne uprave, organ lokalne uprave i lokalne samouprave, nezavisno i regulatorno tijelo i pravna lica u vlasništvu države ili lokalne samouprave”.
U okviru mjera štednje, Vlada je korisnicama naknada po osnovu rođenja troje i više djece ukinula to pravo. Vlada je to opravdala navodnim spasavanjem javnih finansija.
Ekonomski analitičar Siniša Lekić ističe da je kod nas uvijek zanimljiva situacija oko plata funcionera.
– Prvo povećanje, pa smanjenje, pa ukidanje nadoknada za radne grupe, pa vraćanje istih. Gledajući sa strane kao da se ne zna šta da se radi. Ili je u pitanju nešto drugo. Kako prikazati u teškoj ekonomskoj situaciji plate javnih funkcionera? Mnogo populizma, malo iskrenosti, a sve za dobrobit našeg budžeta – kaže Lekić.
On navodi da bi sve bilo transparentno najbolje je da prikažu platu jednog poslanika ili ministra koji je poslednjih godinu i više na istom radnom mjestu pa će vidjeti skokove, padove i stvarno stanje.
– Opšta priča u procentima i drugim elementima samo je prikrivanje stvarne situacije od javnosti – smatra Lekić.
U Centru za građansko obrazovanje (CGO) ocjenjuju da se na osnovu vraćanja naknada za rad u vladinim tijelima i komisijama može zaključiti da izvršna vlast nema strategiju i da veoma često mijenja pristup kada su u pitanju novčana izdvajanja i planiranja aktivnosti koje bi dovele do rješenja ekonomske krize, ali ne do funkcionalnosti institucionalnog okvira. Saradnica na programima u toj NVO Svetlana Pešić kaže da niti ovo pokazuje ubjedljivost Vlade da jača profesionalnu administraciju, niti ozbiljnost da podjednako dijeli teret ekonomske krize jer ove mjere ne relaksiraju značajno budžet, a sigurno će dovesti do nekog vida nezadovoljstva same administracije.
– Nesumnjivo se radi populističkim mjerama kojima je cilj da se na manipulativan način prikažu smanjenja plata funkcionerima kako bi djelovalo da su jednako opterećeni kao i većina građana i građanki koji nose najveći dio tereta ovakvih politika – kaže Pešić.
M.S.
Licemjerni potez
U NVO MANS smatraju da je novi potez vlasti nova manipulaciji i zamjena teza od Vlade koja godinama državnim funkcionerima i zaposlenima u administraciji puni džepove tako što im isplaćuje naknade za angažovanje u radnim tijelima, iako se u najvećem broju slučajeva radi o njihovom redovnom poslu. Ines Mrdović iz MANS-a podsjeća da je Državna revizorska institucija prije više godina ukazala da su se naknade isplaćivale za ono što su bili redovni radni zadaci zaposlenih.
– Međutim, Vladi godinama nije padalo na pamet da ih ukine i tako „zavuče“ ruku u džepove najviših državnih funkcionera i značajnog broja zaposlenih u glomaznom državnom aparatu. Prikazivati sada da su minornim smanjenjem plata najvišim državnim funkcionerima ostvarene značajne uštede, kada smo svi svjedoci da su im minule godine plate maltene duplirane, zaista je licemjerno. Ogromne zarade funkcionera jesu mogle da budu prostor za veće uštede u ionako praznoj državnoj kasi, ali je Vladi, predvođenoj DPS-om, godinama najlakše da „udari“ po socijalno najugroženijim, što je zaista poražavajuće, ali i uvredljivo, i pokazuje da je u ovoj državi socijalna pravda odavno misaona imenica – navodi Mrdović.